Karmel sv.Ilije
Hrvatska karmelska provincija svetoga oca Josipa sa sjedištem u Zagrebu, izgradila je na Buškom jezeru, župa Grabovica, općina Tomislavgrad, Samostan-Duhovni centar "Karmel sv. Ilije" i crkvu sv. Ilije Proroka, zaštitnika Bosne i Hercegovine. Posveta oltara, blagoslov crkve, samostana i duhovnog centra dogodili su se na blagdan sv. Ilije, 20. srpnja 2006. godine.
Koncelebrirano misno slavlje u novoj crkvi sv. Ilije predvodili su mostarski biskup Ratko Perić i predsjednik Biskupske konferencije Bugarske Hristo Projko.
Samostan i duhovni centar blagoslovio je Luis Arostegui Gamboa, vrhovni poglavar karmelskog reda iz Rima.
Provincijal karmelskog reda za Hrvatsku, BiH, Srbiju i Bugarsku Jakov Mamić istaknuo je da je spomenuti centar građen po uzoru na druge centre, a ima ih oko 45 u Europi, te da je centar "Karmel-sv. Ilije" specifičan po mnogočemu.
Centar će imati višestruku ulogu u kojemu će se odvijati bogata ponuda duhovne naravi te ekumenski, međureligijski i kulturološki sadržaji, a u sklopu centra djelovat će i etnografski muzej u kojemu će biti izložena jedinstvena zbirka tradicijske nošnje i nakita Hrvata s područja cijele BiH.
Provincijal je osobito istaknuo značaj novootvorenog karmelskog centra kao vrijedan doprinos narodu ovoga kraja iz kojeg će krenuti inicijativa za osnivanje Društva za razvoj duvanjsko-livanjskog kraja, koje će okupljati ljude znanosti i osobe financijske moći.
Opis projekta
Poznato je da su nakon raspada Jugoslavije nastale mnoge i različite konfliktne situacije u državama koje su je tvorile. Rat, koji je nakon toga uslijedio ostavio je duhovnu, materijalnu i moralnu pustoš u mnogim sredinama. Jedna od takvih sredina svakako je Bosna i Hercegovina: mnoge su obitelji razbijene, stambeni, formativni, sakralni i proizvodni objekti razoreni, ljudi duhovno slomljeni, iseljavanja i raseljavanja još uvijek su u tijeku. Riječ je uglavnom o multietničkim sredinama koje su identitetski, vjernički, duhovno i kulturološki u izvjesnoj krizi, tako da zbog navedenih zbivanja ta područja ostaju gotovo prazna. I pred Crkvom je stoga pitanje kako se primjereno postaviti u takvim okolnostima, jer je posve razumljivo da u takvoj situaciji nitko odgovoran ne može ostati po strani.
Polazeći od takvoga stanja, te imajući u vidu temeljnu karizmu karmelskoga reda i vlastito poslanje, a to je skrb za čovjekovu duhovnu izgradnju, Hrvatska karmelska provincija sv. oca Josipa prihvatila je 12. kolovoza 2000. poziv msgr. dr. Ratka Perića, biskupa Mostarsko-Duvanjsko-Trebinjsko-Mrkanskoga da uspostavi samostan i duhovni Centar, koji bi u ovom času Crkve i naroda u navedenim krajevima imao višestruku ulogu:
(1.) evangelizacijsku,
(2.) duhovnu,
(3.) ekumensko-međureligijsku i
(4.) izobrazbeno-kulturološku.
1. S obzirom na evangelizacijski profil Centra, polazi se od toga da bi u ovom času vjerničkoga raslojavanja i raznih kaotičnih utjecaja na suvremeno religijsko ozračje, u Bosni i Hercegovini, ali i šire, bio od velike koristi Centar u kojemu bi egzistirala zajednica koja bi na duhovnom području sustavno promišljala i promicala inicijative "nove evangelizacije", nastojeći da vrednote Evanđelja na suvremeni način budu okosnica međuljudskih odnosa, izvor nade i nadahnuća, dakle pozitivni povijesni čimbenik za ljude ovoga podneblja i šire.
2. Duhovna uloga Centra bi bila dvostruke naravi: ponuda duhovnih susreta i sastanaka za vjernike i ljude kulture duha: (duhovne vježbe, duhovne obnove i savjetovanja, uvođenja u duhovni život i molitvenu komunikaciju, formacija novih redovničkih naraštaja Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa kroz ustanovu novicijata itd.).
3. Djelovanje u duhu ekumenizma i međureligijskoga dijaloga također je jedan od bitnih ciljeva Centra. Ovo opredjeljenje proistječe iz činjenice da je područje Bosne i Hercegovine oduvijek bilo ne samo razmeđe nego i susretište konfesija, religija i kultura. Aktivnost Centra usmjerit će svoje napore da konfesionalne i religijske specifičnosti i razlike budu upoznavane i življene kao bogatstvo različitosti, u duhu tolerancije i uzajamnog poštivanja. Uz ekumensku i međureligijsku dimenziju Centar će nastojati biti i mjesto događanja kvalitetnog i konstruktivnog dijaloga sa suvremenim svijetom i njegovim svjetonazorima općenito.
4. Izobrazbeno-kulturološka razina Centra je također nezaobilazna, kako s obzirom na spomenuto stanje ugroženih vrijednosti i kulture, što je osobito kod mladih ljudi spojeno s bijegom u ovisnosti, tako i s obzirom na tendenciju raspada klasičnih stilova stvaranja i posredovanja kulture i izobrazbe kulturnih djelatnika. Centar će stoga nuditi tečajeve, omogućiti izdavačko stvaralaštvo, organizirati susrete i zalagati se za izobrazbu mladih ljudi. Djelatnici Centra bit će ljudi prikladne duhovne i kulturološke formacije kako bi u suradnji s drugima uzmogli ostvariti planirane ponude. Uz centar će djelovati i etnografski muzej u kojem će biti izložena jedinstvena zbirka tradicijskog odijevanja i nakita Hrvata s područja cijele BiH.
Opis objekta
Duhovni centar "Karmel sv. Ilije" građen je po uzoru na druge slične centre u Europi i svijetu. Stoga uz samostanski dio i crkvu, tu se nalaze velika dvorana s kabinama za simultano prevođenje, male dvorane za rad po skupinama, .interkonfesionalna meditativna dvorana, budući športski tereni, park sa šetnicom – sve prilagođeno i za osobe s posevnim potrebama. Centar raspolaže sa 44 kreveta. Gotovo sve sobe su jednokrevetne. Pri svemu se vodilo računa da se što manje narušava prirodni ambijent ljepote Buškoblatskog kraja, da se istaknu komparativne vlastitosti kraja i naroda, uz poštivanje suvremenih europskih standarda kvalitete propisanih za takvu vrstu objekta.
Površina objekta: oko 5000 m2. Ukupna površina parcele je oko 120.000 m2.
Kip sv.Ilije ispred karmela
Lokacija
Više o Karmelu sv.Ilija Zidine kliknite na sliku 
