Najveća umjetna akumulacija u ovom dijelu Europe, Buško jezero, iako se nalazi unutar granica BiH, u stvarnosti pripada Republici Hrvatskoj - stav je koji se posljednjih dana često čuje u javnosti u Bosni i Hrcegovini.
Naime, 1996. godine hrvatskoj Elektroprivredi je ustupljeno pravo na korištenje jezera. Rješenje kojim se HEP-u Zagreb, tj. proizvodnom pogonu Split, dopušta upotreba i gradnja na više od 30 brana, crpnih stanica, kanala, mostova i drugih hidroenergentskih objekata izgrađenih na teritoriji BiH izdalo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Hrvatske Republike Herceg-Bosne, samo dan prije njezina ukidanja.
— Hrvatska elektroprivreda dobila je tada uporabnu dozvolu nad ovim jezerom, a već iduće ona se upisuje u gruntovne knjige, čime čitav kompleks postaje njezino potpuno vlasništvo - kazao je Ante Čolak, poslanik u Parlamentu FBiH, koji je još 2001. godine pokrenuo inicijativu da se ovo pitanje riješi.
Do danas je spomenuto rješenje ostalo važeći pravni akt, koji dopušta Republici Hrvatskoj besplatnu eksploataciju najvećeg vodenog bogatstva BiH. Umjesto udjela u profitu, općine Tomislav Grad i Livno, te Federacija BiH dobivaju skromnu godišnju naknadu, nekoliko stotina tisuća KM, za potopljeno zemljište.
Buško jezero, s popratnim jezerima i kanalima, nastalo je 70-ih godina prošlog stoljeća kao rezultat hidroenergetskih projekata SR BiH i SRH. Tada je Hrvatska dobila hidroelektranu Orlovac u koju se slijevaju vode iz Buškog jezera, a BiH 40 četvornih kilometara potopljenog poljoprivrednog zemljišta.
Ovo jezero zauzima površinu od 53 četvorna kilometra, a energetski potencijal mu je čak za 60 megavata veći od potencijala nuklearne elektrane Krško. Zahvaljujući vodama Buškog jezera, Hrvatska zadovoljava velik dio svojih ukupnih potreba za električnom energijom.
— Istjerat ćemo sve na čistac i neću biti miran dok oni koji su jezero oteli i oni koji o tome sada šute i ništa ne poduzimaju ne budu snosili posljedice. Pozivam javno tužiteljstvo BiH da hitno preuzme ovaj slučaj - kaže Čolak.
Ministar prostornog uređenja FBiH Ramiz Mehmedagić kaže da je upoznat sa cijelim slučajem.
— Ovaj ugovor se može smatrati nezakonitim sve dok BiH i Hrvatska ne sklope međudržavni ugovor o imovinskim odnosima. Ovaj akt zadire u integritet BiH, dok se istodobno našoj državi osporava pravo raspolaganja nekretninama u Hrvatskoj - smatra Mehmedagić.
Ministar industrije, energetike i rudarstva FBiH Izet Žigić podsjeća da je Vlada FBiH u više navrata raspravljala o problemu gornjeg horizonta Buškog jezera. Formirana je i stručna skupina, koja je bila dužna svakog mjeseca izvještavati Vladu o rezultatima rada. No, prema Žigiću, ona do sada nije podnijela niti jedan izvještaj.
— Vlada Federacije uputila je inicijativu Vijeću ministara BiH da se ovo pitanje riješi međudržavnim sporazumom - kazao je Žigić.
U Vijeću ministara kažu da je ova inicijativa bila predmetom rasprave na jednoj od sjednica, te je zaključeno da Ministarstvo vanjske trgovine i Ministarstvo vanjskih poslova treba osigurati detaljne informacije. Nakon toga ova tema će biti predložena za razgovore na idućem susretu izaslanstava dviju država jer je očito kako vlasti BiH smatraju da se radi o drastičnom otuđenju imovine koja je vlasništvo države BiH.