Kupreška visoravan pred rat

KUPRESKA VISORAVAN PRED RAT

Strateški značaj Kupreške visoravni nije nikad bio dvojben, pa tako ni početkom 1992.

godine. Rat u Hrvatskoj izgubio je na intenzitetu, a u Bosni i Hercegovini tenzije su

konstantno rasle, najavljujući neizvjesnu budućnost. Mirovna konferencija o Jugoslaviji

Evropske zajednice bez pozitivnih pomaka bavila se budućim ustavnim uređenjem

BiH. Kupres je bio općina u kojoj je s napetošću praćen rad Mirovne konferencije.

Njeni rezultati trebali su odrediti hoće li regionalizacijom BiH, Kupres pripasti Hrvatskoj

zajednici Herceg-Bosni ili Srpskoj krajini. Pokušaj dogovora izmeću Hrvatske demokratske

zajednice i Srpske demokratske stranke, nacionalnih stranaka bosansko

- hercegovačkih Hrvata i Srba, nije uspio. Prema popisu iz 1981. godine na Kupreškoj

visoravni živjelo je 51 % Srba, Hrvata je bilo 39 % a 7 % Muslimana. U tom odnosu

snaga ni Srbi ni Hrvati nisu pokazivali namjeru da se odreknu svojih vjekovnih. zemalja.

Oružani sukob visio je u zraku. Sukob koji obije strane nisu čekale prekrivenih ruku.

Zveckanje oružjem na Kupresu počelo je već u svibnju 1991. dolaskom oklopne

kolone Jugoslavenske narodne armije iz Mostara na područje visoravni i njen razmještaj

u rajonu sela Malovan. U kolovozu glavnina tih snaga preko Glamočkog polja

prebacila se u Knin. Povlačenjem postrojba JNA iz Slovenije istog je mjeseca na podru-

čje Mrkonjić-Grada stigla razvojna skupina 30. partizanske divizije (30. partd) iz

Slovenije. Od zapovjedništva 5. korpusa JNA iz Banja Luke nekoliko puta joj je mijenjana

zona odgovornosti, da bi joj početkom 1992. bilo dodijeljeno i područje Kupresa.

Pripreme za nadolazeći rat kupreški Hrvati počeli su u rujnu 1991. osnivanjem

Kriznog stožera (Krizni štab) iz kojeg je mjesec dana kasnije izdvojen Operativni stožer

Teritorijalne obrane (Operativni štab TO) koji je tajno radio do izbijanja rata. Od dragovoljaca

i na teritorijalnom principu osnovane su prve postrojbe koje su početkom studenoga

1991. prerasle u Kuprešku bojnu. Uz podstožerne desetine i prateću satniju

bojna je imala četiri satnije ustrojene po teritorijalnom principu i samostalni vod.5

_{1 Nova karta BiH uz eksperte EZ-a., Slobodna Dalmacija od 3. IV. 1992.}

_{2 Kupres opustio., Slobodna Dalmacija , 2. IV. 1992.}

_{3 Karlo Rotim, Obrana Herceg-Bosne, široki Brijeg, sv. 1, str. 298-299.; Izvješće zapovjednika}

_{30. partd zapovjedništvu 5. korpusa, SP. Br. 558-1 od 29. III. 1992.}

_{4 Izvješće zapovjednika 30. partd zapovjedništvu 5. korpusa, SP. Br. 558-1 od 29. III. 1992.}

_{5 kako smo branili Kupres., stožer, Bilten 55. domobranske pukovnije HVO, Broj 1, studeni}

_{1994., str. 21. Podaci na osnovu kojih je pisan članak su iz dokumenata Operativnog stožera}

_{Kupreške bojne.}

_{Polemos 3 (2000.) 1: 11-49 ISSN 1331-5595}

₁₃