Krolo

Krolo

Krole danas na duvanjskom području žive u Kazagincu i u donjoj Grabovici ( 2 obitelji,7 članova); (prije 80-tak godina došao na ženištvo Šimun Krolo i tu ostao). Biskup fra Pavo Dragićević je 1741./1742. god. zabilježio u Mišima, na livanjskoj strani Buška blata, 4-članu obitelj Jure Krole (Georgius Crolo), ali ih u sljedećem popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića nema. Odselili su, najvjerojatnije u cetinsku krajinu. Pripadnici roda Krolo, javljaju se i u inačicama Krolić, susrećemo već 1691. god., jer dobivaju od mletačkih vlasti zemlje u Strmendocu i Tijarici. Primjerice 2. siječnja 1791. zapisano je da sinjski trgovac Vuletić mora platiti Marinu Kroli i Cviti Pavlović 209 mletačkih cekina za 30 volova, a 5. lipnja 1749. Marko Krolo Jakovljev morao je vratiti 3140 talira, jer mu je toliko preplaćeno za prodaju 100 konja.

Današnji Krole na buškoblatskom području, u Kazagincu i Donjoj Grabovici, kao i oni na livanjskom području: u Podhumu, Donjem Žabljaku i Prispu, stigli su iz Kamenskog,najistočnijeg sela cetinske krajine. U maticama krštenih stare župe Grabovice javljaju se 1. studenog 1884., kada je upisano rođenje Lucije, kćeri Joze Krole iz Kazaginca i majke Petre  r. Ćavar iz Kazaginca.

S jezičnog motrišta prezime Krolo je povijesna izvedenica od imenice kralj. Naime, imenica kralj nastala je od imena najpoznatijeg srednjovjekovnog vladara Karla Velikog (njemački Karl, latinski Carolus), koji je slavljen kao obnovitelj Rimskog Carstva.
Riječ kralj (kral) preuzeli su gotovo svi slavenski narodi, u čijim je jezicima kral metatezom likvidom pretvoreno u krol (praslavenski krolj, poljski krol, ruski korol, mađarski kiral). Nekadašnji oblik u njemačkom se sačuvao u prilično čestom prezimenu Kroll, koje odgovara našem Krolo. Pokušaj nekih autora da prezime Krolo dovedu u vezu s njemačkim glagolom krollen, što znači malaksati, sustati od slabosti, temelji se samo na glasovnoj sličnosti.
Krole se na mućkom području zabilježene u Alberghettijevu zemljišniku (1725 -1729), u kojem su u Gizdavcu u sklopu banderije harambaše Jure Jelavića upisane 4 obitelji s prezimenom Krolić (u izvorniku Crollich): Stipanova, Nikina i dvojice domaćina s imenom Ante.
U Gizdavcu su Krole zabilježene i u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, i to tri obitelji: Pavina, Petrova i udovice Marte; tada su i u Muću Gornjem zabilježene dvije obitelji s prezimenom Krolo: Lovrina i Mijina.
Popis stanovništva 1948. godine u Gizdavcu je zatekao 7 obitelji s prezimenom Krolo.
U Podhumu pokraj Livna danas žive Eranovići, koji su nastali od roda Krolo, a i oni su doselili s područja Dalmacije.
Danas na triljskom području Krole žive: u Kamenskom (25 obitelji, 52 člana), Strmendocu (1, 14) i Trilju (7, 10).