Knjiga "Vila bana zvala priko Vrana" predstavljena u Zagrebu

	09.02.2011. Vrijedna etnološka monografija o Hrvatima iz BIH
	Tekst: Vesna Kukavica; Fotografije: Snježana Radoš

Knjiga pod naslovom Vila bana zvala priko Vrana autorskog dvojca etnologa o. Zvonka Martića i Vidoslava Vide Bagura svečano je predstavljena u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu 9. veljače 2011. U nazočnosti brojne publike, među kojima su bili uglednici iz javnoga života RH i BiH, o knjizi su govorili Katarina Fuček, ravnateljica HMI, recenzenti knjige doc. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te nr. sc. Joško Ćaleta, renomirani etnomuzikolog sa zagrebačkoga Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Uz dvojezičnu etnološku studiju (na hrvatskome i engleskome jeziku) raspoređenu na 200 stranica, obilje fotografija s autentičnih ruralnih i urbanih lokaliteta, knjiga sadrži dvostruki digitalni nosač slike i zvuka s narodnim pjesmama i plesovima Hrvata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, što ju trenutačno čini najvrednijim nakladničkim projektom u području tradicijske kulture u ovom dijelu jugoistočne Europe. Knjiga nosi naslov prema početnom stihu iz narodnog napjeva iz okolice Konjica, koji simbolizira cjelovitost kulturnoga prostora Bosne i Hercegovine, istaknuo je Joško Ćaleta.
Složenoj slici suvremene hrvatske kulture (visoke, popularne, medijske i ine) pridonosi i stalna nazočnost tradicijske kulture kao sastavnice nacionalne kulture te njezinih regionalnih i lokalnih inačica, naglasila je Katarina Fuček.
Tradicijska se kultura iskazuje u brojnim oblicima, iako podložna promjenama - snažno je uporište identiteta, kazala je dr. Nevena Škrbić Alempijević.

Nakladnici knjige su Duhovni centar Karmel sv. Ilije s Buškog jezera u blizini Tomislavgrada, te Karmelska izdanja Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa iz Zagreba.
Iz riznice tradicijske kulture Hrvata iz BiH osobito dojmljivim se pokazuju polifono pjevanje, tetoviranje i nijemo kolo i to kao relikti ilirske kulture, kazala je recenzentica knjige Nevena Škrbić Alempijević.
Zaboravu su trajno otrgnuti, nemarom i ratovima zapušteni, elementi hrvatske narodne kulture s lokaliteta poput Ivanjske pored Banja Luke, Uništa iz okolice Bosanskoga Grahova, ruralnih naselja pored Sanskoga Mosta, Bosanske Gradiške, Bosanske Dubice i Glamoča gdje su nekada živjele velike skupine Hrvata, ali su nakon Drugog svjetskog i zadnjeg bosanskohercegovačkoga rata 1990-ih gotovo nestale, kazao je o. Zvonko Martić.
Uz tekst o tradicijskoj kulturi Hrvata iz Bosne i Hercegovine čiji su elementi sudjelovali u strukturiranju njihova suvremenoga identiteta, na stranicama knjige čitatelj će steći pouzdanu informaciju o jedinstvenoj Zbirci tradicijske odjeće i nakita Hrvata BiH-a koja, uz ostalo, sadrži 140 različitih kompleta narodnih nošnji, a osobito se ističe nošnja koja je na smotri u Kini prije par godina proglašena najljepšom na svijetu, naveo je suautor Vidoslav Vido Bagur koji je uložio velik napor kako bi priredio kvalitetne video zapise.
Knjiga će, vjeruju njezini autori i predstavljači, doprinijeti kvalitetnijem suživotu triju naroda, kultura i religija, koji žive na prostorima suvremene Bosne i Hercegovine.
Suvremeno predstavljanje tradicijske kulture Hrvata iz BiH našlo je svoj kontekst unutar rada organiziranih folklornih skupina koje javno nastupaju najčešće na smotrama folklora. Kratkim se osvrtima na pojedine probleme u prezentaciji, promjenama u novim kontekstima tradicijskog odijevanja, pjevanja i plesanja želi skrenuti pozornost na veoma važan prinos tradicijske kulture oblikovanju hrvatskoga etničkoga, državnoga i regionalnoga identiteta Hrvata u BiH-u, istakao je o. Zvonko Martić.
Putujući tisuće i tisuće kilometara kroz Bosnu i Hercegovinu, zabilježili smo zvukom i slikom dio tradicijske kulture sačuvane i na početku 21. stoljeća, ponosno je istaknuo Vido Bagur.
Ovaj nakladnički projekt je započet novčanom potporom Vlade Republike Hrvatske u okviru pomoći Hrvatima iz Bosne i Hercegovine. Osobitu zahvalnost na svesrdnoj pomoći u prikupljanju građe za knjigu, poručili su autori, dugujemo Damiru Zoriću, Jozi Ćurkoviću, Ivanu Bagariću, Vladi Kolaku, Vinku Ljubičicu, Gordanu Grlić Radmanu i Luci Šošić, kao i svim donatorima i podupirateljima knjige i projekta izgradnje etnološkog muzeja Hrvata u BiH.
Čuvajući materijalnu i nematerijalnu baštinu za buduće naraštaje, moći ćemo potomcima koji dolaze spremno reći da nismo prepustili zaboravu naše kulturne vrijednosti u Bosni i Hercegovini, koja je jednako naša kao i svih drugih koji u njoj žive, istakli su autori etnološke monografije.
Čestitke autorima je, uz brojne stručnjake i novinare koji su pratili promociju, iskazao i načelnik Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH gospodin Petar Barišić. U ime nakladnika čestitke su primali i nazočni zamjenik provincijala HKP o. Antonio - Mario Čirko, te prior Duhovnoga centra Karmel sv. Ilije o. Dominik Magdalenić – čijim je razumijevanjem svesrdno podržan nakladnički pothvat etnološkoga dvojca oca Zvonka Martića i Vide Bagura.
Prezentaciju u HMI je priredila Rukovoditeljica Odjela za kulturu, Srebrenka Šeravić, prof.

Autori Vido Bagur i o. Zvonko Martić

Naslovnica knjige "Vila bana zvala priko Vrana"

Svečano predstavljanje knjige "Vila bana zvala priko Vrana" vodila je Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo u HMI

O knjizi su govorili Katarina Fuček, ravnateljica HMI, recenzenti knjige doc. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te nr. sc. Joško Ćaleta, renomirani etnomuzikolog sa zagrebačkoga Instituta za etnologiju i folkloristiku ...