Obilaznica:Tomislavgrad ili Livno

Duvanjska obilaznica preko Livna

Trasu buduće autoceste Banja Luka - Split preko Baraća, Glamoča i Livna, odredila je politika vlade RS, uz suglasnost livanjskih čelnika u vladi HBŽ-a. No, krajnje je upitno koliko je ona logična i opravdana

Sudeći po najavi trase buduće autoceste Banja Luka - Split, Duvnjaci i Kuprešani napokon će dobiti pravu obilaznicu. I to preko Livna, Glamoča i Baraća, kako su najavili iz vlade Republike Srpske, uz suglasnost čelnika Hercegbosanske (čitaj Livanjske) županije. Ovim su vječne nesuglasice između Duvna i Livna dignute na veću potenciju. Evo i zašto.

Rimska trasa

Geostrateški položaj uvjetovao je da je Duvanjsko polje tisućljećima bilo prometno čvorište, ovdje se još mogu vidjeti u kamenu urezane trase rimskih cesta, a rimski most na Šujici i danas je u upotrebi.

Rimske trase koristila je i Austrija, gradnjom brojnih makadamskih cesta, ali je prva, pa druga Jugoslavija svojim političkim trasiranjem cesta zaobilazila Duvno.

Tako su npr. magistralne ceste Duvno – Posušje, Duvno – Kupres i Duvno – Trilj asfaltirane tek prije 27 godina, zbog čega su Duvnjaci predlagali da se cestarina plaća Austriji, a ne BiH i Jugoslaviji.

Pa su završavali u zatvoru. Gotovo je neshvatljivo da se iz Splita, dakle i iz Duvna, u Sarajevo putuje 65 kilometara dulje preko Mostara ili Travnika, nego što bi to bilo potrebno da se napravila cesta Duvno - Sarajevo, preko Jablanice ili Rame.

Trasu buduće autoceste Banja Luka - Split preko Baraća, Glamoča i Livna, odredila je politika vlade RS, uz suglasnost livanjskih čelnika u vladi Hercegbosanske županije. Pogledajmo, međutim, koliko je ona logična i opravdana.

Kada bih putovao tom autocestom, trebalo bi mi iz moje seoske kuće u Crvenicama 65 kilometara do priključka na autocestu, potom još toliko da preko nenaseljene pustopoljine i brda dođem do Baraća.

Još malo pa sam u Banjoj Luci, starom cestom bez plaćanja. Istom će logikom razmišljati svi koji putuju iz Hercegovine i Dalmacije od Dubrovnika do Makarske. Kao i budući gosti Kupresa i Blidinja, koji postaju slijepo crijevo. Bugojno, Jajce i čitava srednja Bosna, od te autoceste ne bi imali ama baš ništa.

Godina - kilometar

A Zagrepčani, Slavonci i putnici sa zapada prema Hercegovini, radije će koristiti hrvatsku Dalmatinu nego tu autocestu, koju su projektirali srpski političari u Banjoj Luci, da bi uvezali naselja Republike Srpske i srpska naselja u Hercegbosanskoj županiji.

A geostrateška situacija i činjenica da su Tomislav Grad i Kupres perspektivna staništa, nalažu da cesta ide između Livna i Duvna, preko prijevoja Privala. Uostalom, neka pitaju struku. Inače, Duvnjacima i Kuprešanima kao utjeha ostaje nada da se ta cesta za njihova života neće izgraditi.

Kao ni federalni projekt autoceste Bosanski Šamac – Ploče, gdje izgradnja ide tempom godina – kilometar. A za tristo godina, tko živ, tko mrtav.

Petar Miloš