Buško jezero

Buško jezero (Buško blato) se nalazi u Hercegbosanskoj županiji između gradova Livno i Tomislavgrad. Većim dijelom oko 2/3 pripada općini Tomislavgrad, a manjim dijelom 1/3 pripada općini Livno. Smješteno je u južnom dijelu Livanjskog polja omeđeno Kamešnicom kao prirodnom branom te sagrađenim umjetnim branama.

Jezero ima nadmorsku visinu od 716 metara. Dužina jezera iznosi 13,5 km, širina oko 7,2 km, dok dubina doseže i do 16 metara na pojedinim mjestima. Najviše impresionira njegova ukupna zapremina od 782 milijuna metara kubnih vode.

Samo jezero ima površinu od 55,8 km². Svojom površinom ovo jezero jedno je od najvećih akumulacija u Europi.

Projekt su zajednički 1970-ih godina 20.stoljeća izvele tadašnje vlasti BiH i Hrvatske s tim da je u Hrvatskoj (mjesto Ruda, općina Otok) izgrađena hidroelektrana "Orlovac" (instalirana snaga 237 MW, prosječna godišnja proizvodnja 366 GWh), dok je na teritoriju Bosne i Hercegovine izgrađena akumulacija na površini od oko 50-ak km².Planovi u vezi s otvaranjem akumulcijskog jezera počeli su potkraj 1967.Najprije je izvršeno ispitivanje tla,čak su izvršena neka arheološka iskapanja u Prisoju,Naklu;na Gradinu kod Mukišnice i drugdje.Odmah nakon tih pripremnih radova sagrađene su dvije brane:jedna u Rašeljkama (dužine 3 km),druga u Podgradini;nadalje zatvoreni su svi ponori ispod Kamešnice(kod Sinjskog ponora,kod ponora Proždri Koza i kod ponora Matiljevica) i izgrađeni su dovodni kanali vode iz Livanjskog polja.Zatim su postavljeni crpno-turbinski reverzibilni uređaji i pogoni "Buško Blato"Tako je upornim radom ljudi i stručnjaka stvoreno akumulacijsko jezero.Svečano puštanje u pogon bilo je 10.svibnja 1974.Tim činom završena je povijest Buškog Blata,a počela povijest Buškog jezera,kojeg su stvorile jludske ruke.Istina nestale su livade,pašnjaci,oranice.ali nisu niti će nestati uspomene na Buško Blato.Zatvaranje polja raselilo je mnogo stanovništva iz okolnih sela,diljem svijeta i diljem domovine.

Prihodi općina Livno i Tomislavgrad od voda Buškog blata su po neslužbenim podacima više od 750.000 KM. Buško blato raspolaže bogatstvom i raznovrsnošću ribljeg fonda (šaran,pastva,podbila,babuška,klen,som). 

Kako je Buško jezero dobilo ime?

Kada se usred ljetnih vrućina razina ovog jezera spusti, ukaže se zelena površina polja, a usred njega veliki pješčani sprud. Mještani ga zovu Prisap (i Kraljičin nasip). No, najzanimljivije je ono što o njemu priča narodna predaja. Legenda kaže da je, dok je Buško Blato bilo prvotno jezero, neka kraljica dala načiniti nasip od jugozapada prema sjeveroistoku tako da je veliki dio polja osušila. Priča spominje kraljicu Bugu (odatle naziv Buško), a kraljica Buga sestra je petorice prve hrvatske po predaji poznate braće: Kluku, Lobelu, Muhlu, Kosencu i Horvatu, te sestri Tugi. Ovih sedmero Hrvata poveli su narod Hrvata iz njihove pradomovine na ove naše strane. (podatak preuzet s www.podgradina.net)

Druga teorija kazuje da se toponim Buško Blato izvodi  iz riječi Bulsinio (teoriju zastupa povjesničar A.Mayer).Naime tako se zvala rimska stanica na poznatoj rimskoj cesti,a bila je na Privali.Puno joj je ime in monte Bulsinio.Riječ bulsinio dolazi od korijena Buls i ilirskog prefiksa-inio.U prijevodu to znači "greda","brdo".Po tome je čitav kraj dobio ime Buško Blato,odnosno Bužanin.

Treća teorija kaže da toponim Buško Blato dolazi od riječi buk (ilirska riječ buk = kruh).Prema tome toponim bi značio krušno (žitno) polje ( teoriju zastupa Josip Britvić,povjesničar i arheolog)